среда, 10. април 2013.

Zoran Perišić

Ovo je prvi deo intervjua sa prof.dr Zoranom Perišićem, istaknutim kardiologom, predsednikom GO SNS u Nišu i aktuelnim Gradonačelnikom Grada Niša





Kako  biste  ocenili  kao prvi čovek Srpske napredne stranke u Nišu prethodne izbore i online kampanju, za koju mnogi tvrde  da je presudila?

2012-tu su obeležile velike političke promene. Sam vrh Srpske napredne stranke postavio je kvalitetan menadžerski sistem, tako da je odrađeno sve kao što je trebalo i nije se dovodio u pitanje izborni rezultat. Nastavljeno je tim trendom, stranka je u međuvremenu dobila novog predsednika - Aleksandra Vučića, koji je najzaslužniji i za stvaranje tako jakog  tima pred izbore, a nakon toga  je samo nastavio rad sa mladima i stimulisanje mladih, brojnim obukama i raznim edukativnim sesijama. Slobodno mogu da preporučim najpoznatijim HR agencijama i  službama velikih firmi, da se ugledaju na SNS-ov model. Uz mukotrpni rad na terenu, Internet smo iskoristili da razbijemo ogroman medijski mrak, ali i kao sredstvo da skrenemo pažnju da se protiv našeg predsedničkog kandidata i  sadašnjeg Predsednika Srbije , kao i Srpske napredne stranke vodila najsramnija i najprljavija kampanja u istoriji višestranačja, a koju su neki čak maliciozno nazivali kampanjom ’’kontrasta’’. Dakle, nije bilo negativne, već prljave kampanje. Sada je to već stvar prošlosti. Ali, nikako ne smemo da zaboravimo da je najbitniju ulogu u razbijanju medijske blokade i promovisanju vrednosti SNS-a , pre svega, programske platforme ‘’Bela knjiga - programom do promena’’ odigrao Internet tim SNS-a. Borili su se čestito i pošteno, pre svega znanjem i upornošću, sa velikom željom da do promena dođe. Dovoljno je da ukažem na sledeće brojke i podatke koji su aktuelni i proverljivi, koji govore mnogo više od bilo čega :
   

- 17.100 folovera na Twitter nalogu predsednika stranke

- 6.100  folovera na zvaničnom Twitter nalogu SNS - Srbija

- 43.900 lajkova  na zvaničnoj FB stranici

- 86.682 lajkova na zvaničnom FB profilu,


Zahvaljujući Aci Vučiću, sada postoji Savet za internet i društvene mreže. Kako smo po broju glasova prvi, ubedljivo, tako eto vidite, prednjačimo i po modernim statutarnim rešenjima. Sve smo ostavili iza sebe.
Naravno, brojne su aktivnosti i na drugim društvenim mrežama. U tom kontekstu, sve nas posebno raduje sledeća činjenica: da je  po nedavno objavljenim ocenama SNS internet tim treći na rang listi u zemlji, dok prva dva mesta zauzimaju klasični korporativni timovi. Priznaćete, mnogo, mnogo smo ispred svih stranaka i ta razlika će, budite uvereni, u periodu pred nama biti još izraženija.
Da ponovim još jednom, kampanja je bila prljava i usmerena protiv SNS-a, na svu sreću naš  tim na internetu je odradio najbolji posao i sprečili smo da ostanu u vlasti oni koji su zadužili i unizili Srbiju. A što se tiče što se tiče Interneta kao medija i društvenih mreža, oni će tek na narednim izborima zasijati u punom sjaju.

Kako stoje stvari kada su u pitanju zvanične institucije Republike Srbije?

Klasičan primer dobrog PR-a je Ministarstvo pravde i državne uprave. Stičem utisak da su oni najbolje odradili posao, da su najotvoreniji za širu javnost. Podatak da je veliki broj predloga građana koji su ih slali elektronskim putem, ušao u same tekstove Zakonika o krivičnom postupku, KZ i još mnoge druge, upravo ide u prilog ovoj mojoj tvrdnji. Naravno, dodao bih i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koje je prisutno na svim društvenim mrežama, sa kojih upoznaju stanovništvo o brojnim aktivnostima, kako normativnim , tako i samog ministra i njegovog kabineta..

Twitter ili FB?

I jedno i drugo. Sve je stvar ličnog afiniteta. Primećujem da je u zadnje vreme Twitter sve dominantniji među mladima. Za samo Twitter korisničko iskustvo vezani su brojni dodaci u cilju poboljšanja, ali je bazično ograničen na 140 karaktera. To predstavlja simbol brze komunikacije. Sedeo sam sa jednim prijateljem u niškom kafiću skoro, kada mi je ukazao na svu razornu moć ove društvene mreže. Otkucao je sa svog Tw naloga :’’Kupujem stan u Duvaništu’’. Nakon toga nebrojeno mnogo ReTvitova i direktnih poruka. Pristiglo je mnogo brojeva telefona na koje da se obrati, adrese raznih sajtova, razni cenovnici itd.. sve to u apsurdnom vremenskom periodu. Impresivan je i podatak da u svetu ima preko 200 miliona aktivnih twitter korisnika. Očekuje se naglo povećanje tog broja.Nezgodno je nepostojanje cenzure Brojne vulgarnosti, neprimereni izrazi, svakako mi smetaju, ali na sreću tu je opcija ‘’block’’.O porastu značaja ove društvene mreže govori i da je
Američko dijalektičko društvo, proglasio  "hashtag" za izraz godine, tako ostavljajući iza "Gangnam Style," "Yolo", kao i mnoge druge. Tviter rečnikom pravi #win .

Govorite li da će društveni mediji zameniti brauzere, poput Mozzila i Opere ?

Ne baš u potpunosti, ali definitivno će gubiti na značaju poznati pretraživači. Razlog ponajviše vidim u instant i supersoničnoj brzini komuniciranja, koju jednostavno ljudi žele i traže.

Vidim da ste solidno IT opremljeni....

Da. To su moji ‘privesci’ od kojih se ne odvajam. Tablet, Iphone, laptop.

Šta je na lokalnom nivou?

Aktivisti SNS-a, pre svega mlade devojke i momci, su prošli kroz sito i rešeto i podelili lepe i teške trenutke sa svojim kolegama po čitavoj Srbiji. Zapanjen sam njihovom voljom i količinom pozitivne energije. Jednostavno u svakom trenutku su spremni da daju svoj maksimum. Neograničeno poverenje u ideje SNS-a i neverovatan entuzijazam, samo može da raduje predsednika stranke i mene lično. To je pravo blago. Spoj vrhunskog znanja, mladosti, a i posle svega kroz šta su prošli, velikog iskustva. Slogan koji ih najbolje opisuje zajedno sa svim njihovim kolegama iz Srbije: Najbolji idu napred

Kako vidite blog i domaću blogosferu?

Blog je aksiom modernog pristupa. Kao neka vrsta online ličnog ili korporativnog dnevnika, predstavlja stub online kampanje mnogih organizacija. Sve više ljudi prepoznaje vrednosti blogovanja, bilo da je reč o modi, industriji, uslugama, percepciji vezanoj za neki društveno značajan događaj, model učenja...
Na Staroj Planini u Hotelu ’’Stara Planina’’ iz lanca Falkenštajner austrisko-italijanskog konzorcijuma, pre izvesnog vremena održana je regionalna blog konferencija. Planirao sam da svratim, da se lično upoznam sa nekim blogerima u stvarnom svetu, međutim bio sam sprečen brojnim obavezama. O značaju same #Blogomanija govori i podatak da je  Grad Knjaževac bio jedan od pokrovitelja cele manifestacije, pored drugih medijskih i komercijalnih renomiranih sponzora. Da stvari ne budu tako ‘’crne’’, uživao sam u livestreaming-u koji je organizator omogućio svima koji nisu lično prisustvovali. Jako interesentne teme, razmena iskustava, druženje, to je moje viđenje ove manifestacije. Sledećoj se unapred radujem. 
Još malo pa će #Tvitomanija.

Novi izbori?

Ako ih bude bilo ove godine, ili bolje je reći kada god da budu – POBEĐUJEMO

Zorana Perišića možete pratiti na Twitter-u i FaceBook-u , 

Ko je Zoran Perišić, najbolje pogledati klikom na link dole :

http://www.youtube.com/watch?v=Z69v7zwXpgo



понедељак, 8. април 2013.

Dragan Đilas, vulgarni voditelj i moja malenkost


Odsustvovao sam sa Bloga duži vremenski period, ali I'am back ! Zašto, kako!? Sada, nije ni bitno.

I  N S P I R A C I J A

Šta povezuje Dragana Đilasa, showmena Ivana Ivanovića i mene?  Na prvi pogled, NIŠTA. Možda samo to što sam gledao njegove emisije : Keš taxi, i Veče sa Ivanom. Međutim,  sada postoji nešto što nam je zajedničko. Felacio.


Jedno pojašnjenje. U jednoj od najgledanijih emisija desio se istorijski trenutak. Dragan Đilas je prvi put tvitnuo. Zatim voditelj, onako ''politički neutralno'', Đilasu kaže : ''svi znaju da nisam politički opredeljen , ali voleo bih da te za godinu dana vidim na mestu gradonačelnika. 
A da li bi to voleli Beograđani ? : neki da, neki ne. Gde je većina? Na čijoj strani. Treba to malo preispitati – izborima. Ako recimo, čuveni Gangula-Nambija ne poštuje odluke Ustavnog suda, a ovaj DĐ ne poštuje odluke DRI(Državne revizorske institucije) što bi ostali poštovali, što bih ja poštovao recimo Parking servis u Nišu i plaćao im tamo neke karte.. Pa moram batice, suprotno je anarhija... dakle, abnormalno poznati voditelj kao čovek bi voleo da kroz godinu dana bude gradonačelnik isti taj koji bi kompenzovao felacio sa kintom koju je trebalo da dobije Ivan Ivanović za efikasan i efektivan marketing i koji u nastupima propagira izbegavanje zakona i propisa.

K O M P A R A C I J A

Dragana Đilasa , Ivana Ivanovića i mene zapravo NIŠTA NE POVEZUJE,
Prvi je riđ, uz to i gradonačelnik Beograda, pun ko brod, bar tako kažu, ja , crn ko Turčin, okoreli Nišlija i poštujem i podržavam borbu protiv korupcije i heteroseksualnog sam opredeljenja.
Drugi nizak rastom, duhovit, sa sjajnom emisijom, ja imam 189 cm, nisam autor neke emisije, radim totalno druge stvari, al bre ne znam šta mu je to trebalo da mene, kao nekog malog u univerzumu javnih ličnosti udostoji tako neprimerenim odgovorom.

Negde u 9min i 40 sec pravi primer jeftinog i politički  neutralnog  marketinga :), ''Đilas ulazi u istoriju tvitosfere'' - Dragan je tvitnuo ..

уторак, 13. новембар 2012.

Pravna pitanja i odgovori - Jelena Žarić



Za danas sam izdvojio 2 pitanja. Pravo da Vam kažem, sve ste zahtevniji, pa ću se i u narednom periodu truditi, da obezbedim što više kvalitetnih online sagovornika. Sve u nadi da ćete biti zadovoljni i da ćete znati to i da cenite. Zato sam pozvao u pomoć Jelenu Žarić.

1.Pitanje : Imam sa suprugom jako loše odnose. Ponekada dolazi do psihičkog nasilja. Jednostavno ne želim da trpim više torturu. U toku braka sam kupila parama stan, koji se vodi na suprugovo ime, šta mi predlažete? Da li mogu da zadržim taj stan, jer želja mi je da se razvedemo? J.C. Niš

Jelena Žarić

Odgovor na ovo pitanje zavisi od odgovora na mnoga pitanja koja se odnose na konkretan slučaj. Kako imamo malo podataka o konkretnom slučaju, sa sigurnošću se može govoriti samo o razvodu.
Naime, kako postoje dva moguća načina za razvod braka – sporazumni razvod braka i razvod po tužbi, koji su regulisani Porodičnim zakonom, članovima 40. i 41., na taj način se moze rešiti i problem stana. Ukoliko su supružnici voljni da se dogovore i sporazumno se razvedu, pa samim tim naprave i sporazum o deobi zajedničke imovine, onda ne postoji problem ukoliko suprug prizna da je stan vaš. Kako, međutim, do dogovora u slučajevima razvoda braka vrlo često ne dođe, problem stana će se rešavati ili u okviru brakorazvodne parnice ili će se prvo završiti razvod, a u posebnom parničnom postupku će se rešavati problem stana. U toj fazi su jako bitni odgovori na mnoga pitanja, na primer od čijih para je stan kupljen, zbog čega se stan vodi na suprugovo ime, da li je to novac koji ste vi lično dobili na poklon ili ste ga dobili na poklon zajedno sa suprugom ili ste ga zaradili u toku trajanja bračne zajednice itd, itd. Pored toga, imate mogućnost da „kupite vreme“ ukoliko imate maloletno dete/decu, jer vam zakon daje mogućnost da do punoletstva deteta ostanete u stanu supružnika čiji je stan, pod uslovom da nemate gde drugde da živite sa detetom. Pravo stanovanja - habitatio je regulisano članom 194. Porodičnog zakona: st.1. Dete i roditelj koji vrsi roditeljsko pravo imaju pravo stanovanja na stanu ciji je vlasnik drugi roditelj deteta ako dete i roditelj koji vrsi roditeljsko pravo nemaju pravo svojine na useljivom stanu. st.2. Pravo stanovanja traje do punoletstva deteta. st.3. Nemaju pravo stanovanja dete i roditelj ako bi prihvatanje njihovog zahteva za pravo stanovanja predstavljalo ociglednu nepravdu za drugog roditelja. U svakom slučaju, u toku parničnog postupka će se izvoditi dokazi saslušanjem stranaka, svedoka i ostali dokazi koji bi bili neophodni da se dokaže da ste stan kupili vi.



2.Pitanje : imao sam problem na magistralnom putu nedavno, jedna životinja je naglo istrčala i bez obzira što sam vozio dozvoljenom brzinom, udario sam u nju kolima. Vozilo mi je osigurano kod Dunava, imam standardnu polisu, a vlasnik životinje traži da mu naknadim štetu, bez obzira što mislim da nisam kriv. Da li sam u pravu? I da li vlasnik životinje ima pravo na naknadu i ko u toj situciji snosi odgvornost? V.S. Niš


Na osnovu informacija koje ste pružili, a shodno članu 42. ZOOBS “Vozač je dužan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraćaja i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo može blagovremeno da zaustavi pred svakom preprekom koju pod datim okolnostima može da vidi ili ima razloga da predvidi, odnosno da vozilom upravlja na način kojim ne ugrožava bezbednost saobraćaja”, može sa zaključiti da ste se kretali magistralnim putem poštujući saobraćajne propise, te da žvotinja koja je istračala na put predstavlja izvanrednu okolnost koju niste mogli da predvidite, a kako niste postupali sa grubom nepažnjom, vozili u alkoholisanom stanju ili namerno izazvali nezgodu, Vi niste odgovorni za nju. 
Naprotiv, vlasnik životinje bi mogao da odgovara i bio bi u obavezi na vam nadoknadi štetu na vozilu koju ste kritičnom prilikom pretrpeli ako se ispostavi da nije vodio računa o njoj, te da se usled njegovog propusta ona našla na putu, a što je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima, delom Odgovornost za štetu od opasne stvari i opasne delatnosti. Za štetu od opasne stvari odgovara njen imalac, u ovom slučaju vlasnik životinje, jer je kao poseban slučaj objektivne odgovornosti predviđena odgovornost za životinje, i to bilo da je životinja kod njega ili je zalutala ili pobegla. 
Budući da ne posedujete kasko osiguranje, već osnovno obavezno osiguranje od autoodgovornosti koje pokriva samo štetu koju Vi kao vlasnik vozila pričinite trećim licima, Vi namate pravo niti mogućnost da pretrpljenu štetu naplatite od osiguravajuće kuće, tako da vam jedino preostaje da podnesete tužbu sudu i u parničnom postupku protiv vlasnika životinje utvrdite njegovu odgovornost, a onda se od njega i naplatite.
Ovo je samo karatak odgovor zasnovan na ono malo informacija koje ste nam dali, za detaljniju analizu potrebno je još podataka, poput zapisnika o uviđaju saobraćajne nezgode i izjava  svedoka.

Naravno, ne bi trebalo isključiti i mogućnost da odgovara i preduzeće koje se bavi održavanjem puteva, kao ni mogućnost da ukoliko je bilo predviđeno da postoji na tom delu puta i zaštitna ograda, pa je uklonjena neovlašćeno aktivnošću trećeg (lopov) da odgovara i to lice.


O autorki odgovora: 
Ona je najbolji pokazatelj da: Pametna, lepa , mlada, obrazovana žena može biti uspešna u svom pravničkom pozivu.. Kukaju neki da manjka žena u politici. Eh, moje dame kada bi se ugledale  u većoj meri na Jelenu, dakle, sa malo više hrabrosti svet je Vaš...Blago stranci čiji je član ( član je Srpske napredne stranke). Divna osoba, sa višegodišnjim iskustvom u advokaturi. Da su žene jako nezgodni igrači na pravnom frontu, najbolji primer  je upravo ONA. Kada treba, neviđen retoričar, plenila je sudnicama na zadovoljstvo svojih klijenata..morala je zamrznuti status advokata, ali je advokatura širom otvorenih vrata čeka da  joj se vrati. Trenutno obavlja funkciju Zamenika sekretara skupštine Grada Niša.




понедељак, 5. новембар 2012.

PRAVNIČKE DILEME




Velika mi je čast kada otvorim mail box i vidim da je  prepun Vaših pitanja, koja mi skoro svakodnevno šaljete. Ovo je uvertira u početak realizacije jednog online projekta koji ne bih da otkrivam u potpunosti, ali za koji bih želeo da zaseni sve ostale internet pojave sličnog karaktera. Kasni se, ali... Na dobrom smo putu.

Koja pitanja ste postavili, koja sam izdvojio za današnje odgovore:

1) Kako se vrši veštačenje krivičnog dela ucena? 

2) Da li se može smatrati zaštitom svog poseda od neovlašćenog uznemiravanja( čovek je došao kamionom na imanje mog dede i istovario beo mal i nekakvu konstrukciju)sledeća situacija: ja sam  zbog hitnosti pomerio konstrukciju  i džakove pa je usled te moje radnje došlo do štete na toj konstrukciji, a nestalo je i par džakova? U policiji su mi rekli da me može goniti lice koje je dovezlo sporni materijal za krivično delo samovlašća, da li je to tačno? 

3) Postala sam akcionar jednog preduzeća, imam određeni broj akcija, pa kako se do sada nisam susretala sa akcionarstvom, a nisam imala pravo ni na besplatne akcije, interesuje me koja su moja prava kao akcionara?


Važna napomena: Odgovori na postavljena pitanja imaju za cilj pojašnjenje pojedinih zakonskih odredaba i kao takvi imaju isključivo informativni karakter i ni u kom slučaju ne predstavljaju pravni savet. Za konkretnu pravnu pomoć i pravni savet, potrebno je obratiti se predstavnicima advokature ili službi za pružanje besplatne pravne pomoći, koji su jedino nadležni za pružanje ove vrste pomoći.






            Odgovor piše: Filip Mirić, dipl.pravnik i doktorand na Pravnom fakultetu u Nišu na smeru za   krivičnopravne nauke

    
P: Kako se vrši veštačenje krivičnog dela ucena? Jelena P. - Niš
Facebook profil Filipa Mirića
Filip Mirić
O:  Krivično delo ucene vrši onaj ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zapreti drugom da će protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine za šta će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina (čl.215 Krivičnog zakonika, "Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009 i 111/2009, u daljem tekstu: KZ). Specifičnost ovog krivičnog dela jeste upravo u pretnji upućenoj drugom licu da će se protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine. Najčešće je reč o podacima iz privatnog života, a za postojanje ovog krivičnog dela nije od značaja da li su izneti podaci tačni ili ne. Usmerenost pretnje na imovinu oštećenog lica, dovodi do toga da je ovo krivično delo svrstano u grupu krivičnih dela protiv imovine, a ne recimo protiv časti i ugleda. Kvalifikovani oblici ovog krivičnog dela postoje u slučaju kada je pribavljena imovinska korist veća od 450.000 dinara, 1.500.000 dinara odnosno kada je ucena izvršena od strane kriminalne grupe ili organizovane kriminalne grupe, za koje oblike su predviđene i znatno strožije kazne.
U skladu sa čl. 113. Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. list SRJ", br. 70/2001 i 68/2002 i "Sl. glasnik RS", br. 58/2004, 85/2005, 115/2005, 85/2005 - dr. zakon, 49/2007, 20/2009 - dr. zakon i 72/2009, u daljem tekstu: ZKP), veštačenje se određuje kad za utvrđivanje ili ocenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od lica koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem.
Budući da se iz sadržine pitanja ne može zaključiti koja bi se sporna činjenica trebalo utvrđivati veštačenjem, u daljem tekstu će biti objašnjeni neki od mogućih slučajeva primene veštačenja kod krivičnog dela ucene. Moguće je, recimo, da je ucena izvršena pismenim putem, kada može biti sporno ko je autor spornog pismena, a u cilju utvrđivanja ove pravno relevantne činjenice potrebno je angažovati veštaka grafoskopije i grafologije. Takođe, moguće je da ucena bude izvršena i verbalnim putem i tada je često potrebno da se izvrši veštačenje glasa i spornog fonetskog zapisa (fonetsko veštačenje) u posebno za to opremljenim labaratorijama. Ovo su samo neki od mogućih slučajeva veštačenja u slučaju krivičnog dela ucene. Primera ima zaista mnogo, a o kom će se veštačenju raditi u konkretnom slučaju odlučuje sud posebnom naredbom.


P: Da li se može smatrati zaštitom svog poseda od neovlašćenog uznemiravanja( čovek je došao kamionom na imanje mog dede i istovario beo mal i nekakvu konstrukciju)sledeća situacija: ja sam  zbog hitnosti pomerio konstrukciju  i džakove pa je usled te moje radnje došlo do štete na toj konstrukciji, a nestalo je i par džakova? U policiji su mi rekli da me može goniti lice koje je dovezlo sporni materijal za krivično delo samovlašća, da li je to tačno? - D.P. - Niš


O: Krivično delo samovlašća vrši onaj ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada i on će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine (čl.330. st.1. KZ). Ako je kivično delo izvršeno na štetu građana, gonjenje dr preduzima po privatnoj tužbi (čl.330.st.3.KZ). U konkretnom slučaju, prema činjeničnom stanju koje ste naveli u pitanju, bi se moglo raditi o krivičnom delu samovlašća ukoliko ste imali mogućnosti da na neki drugi način uklonite sporni materijal (pozivom policije ili drugih nadležnih službi), a to niste učinili. Ukoliko, takva mogućnost objektivno nije postojala, moglo bi se raditi o slučaju dozvoljene samopomoći. Konačno, važno je istaći da konačnu odluku o tome da li je u konkretnom slučaju izvršeno krivično delo samovlašća ili neko drugo, donosi sud nakon sprovedenog zakonom utvrđenog postupka i ocene svih dokaza.    




Odgovor piše: Marko Jovanović, dipl.pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, zaposlen na poslovima rukovodioca pr.službe  u  AD ''Južna Morava'' u rest.


 P: Postala sam akcionar jednog preduzeća, imam određeni broj akcija, pa kako se do sada nisam susretala sa akcionarstvom, a nisam imala pravo ni na besplatne akcije, interesuje me koja su moja prava kao akcionara? Snežana D. - Niš

Marko Jovanović

O:Akcionarska društva su danas dominantan oblik organizacije preduzeća u svetu a ljudi odlučuju da ulažu svoj novac u akcionarska društva kako zbog ograničene odgovornosti (jer odgovaraju samo do vrednosti kupljenih akcija), tako i zbog profesionalnog rukovodstva koje najčešće upravlja društvom. Vama kao akcionaru najbitnije su dve grupe prava: pravo da učestvujete u skupštini akcionara (po hijerarhiji najvišem organu u društvu) i naravno pravo na dividendu.

Skupština se ne bira, nema određeno vreme trajanja mandata i ne može se raspustiti. Skupštini možete ali ne morate prisustvovati. Kao akcionar imate pravo da glasate na sednicama, raspravljate o pitanjima na dnevnom redu, podnosite predloge i dr. Mnoga akcionarska društva danas koriste mogućnost koju  im pruža zakon da predvide minimalan broj akcija koje akcionar mora imati da bi lično učestvovao u radu skupštine (ne veći od 0,1 % ukupnog broja akcija) i na taj način onemogućili manjinske akcionare i u samom učestvovanju u radu skupštine. Ukoliko je ovo predviđeno statutom Vašeg AD, a nemate dovoljan broj akcija za učestvovanje u radu skupštine, ovo pravo ipak možete ostvariti tako što ćete se udružiti sa drugim manjinskim akcionarima preko zajedničkog punomoćnika.
Pravo na dividendu je pravo akcionara na „udeo u godišnjoj dobiti društva“ a ukoliko Vaše društvo izuzetno dobro posluje možete čak dobiti i međudividendu. Iako retkost, u Srbiji nisu nezabeleženi ovakvi slučajevi, ali realnost danas je da društva koja ostvaruju velike profite često ne dele ni dividendu akcionarima. Klasičan primer je svima poznat „Soko Štark“ koji prema izveštaju za 2011. godinu ima neraspoređenu dobit od oko 2,7 milijardi dinara a nije podelio dividendu akcionarima. Ovo se pravda stavom da je neraspoređena dobit namenjena daljem razvoju kompanije kao i da zakon ne nalaže isplatu dividende već odluku o tome donosi skupština društva (u kojoj se odluke donose većinom glasova), u skladu sa poslovnim planovima.

U načelu svi akcionari, i mali i veliki(većinski i manjinski), pred zakonom su jednaki i trebalo bi da se tretiraju na isti način ali ova tanka linija često bude pregažena pa se manjinski akcionari udružuju i traže načine da se izbore za svoja prava. Ukoliko Vas interesuje nešto više na temu akcija i akcionarskih društava i želite još informacija, možete početi sa Zakonom o privrednim društvima. Sa druge strane možete iskoristiti još jedno od svojih prava koje kao akcionar imate „pravo raspolaganja akcijama“ te ih prodati na berzi ili pokloniti nekome.




  



        o Filipu Miriću : Veliki čovek, borac, prijatelj. Fenomenalan pravnik. Osoba koja prenosi svoje bogato znanje studentima, koji treba da budu prezadovoljni što su u takvoj mogućnosti. Od njega treba učiti i treba mu se diviti. Srpska pravna nauka je bogatija za vrhunskog pravnika, za koga mogu slobodno reći : NEMA MU RAVNOG u Srbiji. Lično, ponosim se činjenicom što ga poznajem. To je NAŠ FIĆICA, iz milošte kako ga zovemo.

  o Marku Jovanoviću : šta o njemu da kažem? Pristrasan ću biti, ali ajde koju reč reda radi. Rukovodilac pravne službe u privrednom društvu ''Južna Morava'' ad u restrukturiranju. Prijatelj i jako dobar momak. Ne interesuju ga društvene mreže, ali kompjuter smatra svojim nezaobilaznom alatom  za  današnji pravnički poziv i ne razdvaja se od Androida i laptopa, jako posvećen poslu,  briljira u kompleksnim statusnim sporovima i onim VEZANIM za hipoteke, radne odnose, svojinskim, državinskim..Pošteno i dokazano-mogu da se oslonim na njega u bilo kom trenutku. 




























уторак, 30. октобар 2012.

Poljoprivreda i fondovi Evropske unije - IPA finansijska podrška I. DEO


Šta je to IPA?


Instrument finansijske podrške zamljama članicama kandidatkinjama    (kao mi dobile status kandidata) i onim zemljama koje žele da dosegnu taj nivo, odnosno status. Sredstva su bespovratna. Sam pristup za dobijanje te finansijske podrške je kompleksan, zahteva prepoznavanje proioriteta , apliciranje, izradu projekata, odlično poznavanje lokalnih propisa, propisa EU, poznavanje funkcionisanja PMC( project management cycle), logičkih okvira, prepoznavanje instumenata za implementiranje... 
Ono što je posebno važno za poljoprivredu jeste : IPARD - (V) komponenta IPA fondova. 


IPARD program je prvenstveno namenjen za spovođenje 3 strateška  prioriteta/cilja:



prioritet 1. Poboljšanje tržišnih efekata,
prioritet 2. Pripremne radnje za sprovođenje poljoprivrednih mera i mera zaštite sredine i lokalnih strategija razvoja,
prioritet 3. Razvoj ruralne ekonomije



Ovde treba ubaciti jednu vrlo bitnu stvar, a to je da se ostvarivanjem ova 3 strateška cilja teži od zemalja da se potpuno prilagode zajedničkoj agrarnoj politici EU, a onda to samo po sebi znači i samostalnost  pri upravljanju zajedničkim fondovima.


Treba imati u vidu da će dinamika oko pripreme za korišćenje sredstava Ministarstva poljoprivrede  igrati krucijalnu ulogu. Od njih i još par institucija će značiti, da li ćemo ići željenim pravcem.
Za razliku od nekih državnih fondova usmerenih ka poljoprivredi koji kod nas egzistiraju, ovde je situacija različita. Krug potencijalnih korisnika je znatno uži.

Najprostije rečeno : ZA SREDSTVA SE MOGU JAVLJATI u okviru
 Prioriteta 1 - za sprovođenje mere 101, poljoprivredna porodična gazdinstva, dok će u sklopu mere 103. mikro privredna društva i preduzetnici
u sklopu .Prioriteta 2:   Lokalne akcione grupe (NGO-nevladin sektor)  i
 u okviru Prioriteta3. - 301. jedinice lokalne samouprave 303. privredna društva, zadruge, udruženja..dakle, pravna lica.

Sada malo statistike. U Srbiji živi oko 40% stanovništva u ruralnim/seoskim krajevima, dok je procenat na nivou EU oko 63%. Srbija je ove godine rebalansnom izdejstvovala povećanje iz budžeta za poljoprivredu sa 2,45% na 4%, za razliku od EU gde u budžetskoj strukturi otpada 50% na agrar. O nezaposlenosti, koja generiše socijalno raslojavanje, i koja predstavlja opasnost i korak ka  urušavanju fonda obaveznog osiguranja, samim tim i nenormalno visokih izdataka za penzije i plate (javna potrošnja) kao broker, samo mogu konstatovati sledeće, da je ovakav sistem neodrživ, da finansiramo plate i penzije iz prihoda koji nemaju realno pokriće, da na jednog penzionera dolazi 1,25 radnika, što će činiti čitav finansijski sistem neupotrebljivim. O tome ću posebno napisati jedan tekst.

Mnogo toga se govori o EU, nekada u negativnom, nekad i u pozitivnom svetlu. Naša poljoprivreda je strateški bitan segment privrede, baš iz tih razloga, treba napomenuti sledeće : NAMA EU treba, da se organizujemo, poboljšamo izvozne bilanse, povećamo konkurentnost poljoprivrede kao privredne grane, ali i pojačamo šanse da dobijemo veoma važnu finansijsku injekciju. Zato treba svu pažnju usmeriti na te mogućnosti koje nam ova, pre svega ekonomska unija pruža.  U nekom od sledećih tekstova potrudiću se da detaljnije objasnim koji su koraci neophodni za privlačenje sredstava iz tzv. pretpristupnih fondova. Pored ovih, postoje i još 2: strukturni i kohezijski koji nas čekaju kako se budemo približavali ka krajnjem cilju: ULAZAK U EU. Neko će možda reći : PA, mi nikada nećemo ući u EU! Možda je i to tačno, ali baš zato ne bi trebalo da se obaziremo na to, nego da radimo kao da sutra postajemo punopravni član. Zbog čega, neko će pitati? Zbog nas samih. Pokušaću da pojednostavim kroz par primera: Ovo je teks o tome zašto IPA? Šta će nama ? Kome služi ?


Obratimo sada pažnju na sledeće : SRBIJA IZVOZI U EU, mnogo više nego što uvozi i noseći proizvodi su soja, šećer, znači ima suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni sa EU, međutim kakva je situacija sa drugim proizvodima ? Nije sjajna, pre svega iamjući u vidu da samo 6 klanica u Srbiji ispunjava stroge zahteve EU, za izvoz klaničnih proizvoda, dakleproblem je ovde standardizacija.  Živa goveda, uglavnom krave, i sveže svinjsko i živinsko meso ne mogu se izvoziti na teritoriju zemalja članica EU. Razlog su zamerke u pogledu zdravlja životinja u Srbiji. Smatraju iz EU, da situacija u tom pogledu nije dovoljno dobra da bi proizvodi mogli da se izvoze u EU. Međutim i sama EU ima problem sa recimo farmama svinja, koje će morati zameniti od 01.01.2013. metalne obore - drvenim. Kada su u pitanju proizvodi organskog porekla, situacija je dramatično različita i Srbija se može pohvaliti malinama, koje koliko se sećam u svoje vreme država bagatelisala, pa je onda ''primoravala'', da se malinari ophode na krajnje neracionalan načim prema ovom važnom izvoznom artiklu. Dakle, treba nam strategija poljoprivrednog razvoja, ali i strategija lokalnog poljoprivrednog razvoja koja bi bila kompatibilna sa zajedničkom agrarnom politikom EU. Pored gore navedenog tu je i čitav niz drugih, rekao bih beskonačnih razloga:''Zašto da stremimo EU kada su srpski agrar i selo u pitanju'' :

1. Mi treba da budemo konkurentniji, a možemo i moramo,
2. U EU ulazi naša roba, ali bez carina, da ne bi sutra uklanjanje carinskih barijera prema EU koje postoje,ugrozilo paore,  moramo se prilagođavati ,
3.cela priča oko spoljonotrgovinskog deficita, računa plaćanja i ostalih makroekonomskih stvari,
4.Samo kroz IPA fondove možemo nadomestiti prazan hod, nastao lošim budžetskim planiranjem i nedostatkom budžetskih sredstava,
5. To će doprineti obnavljanju poljoprivredne mehanizacije i uvođenju novih tehnologija,
6. To će promeniti životnu filozofiju ljudi na selu kada je u pitanju vrednovanje rada,
7. Obezbediće kvalitetniji život na selu,
8. Učiniće naše mesne prerađevine poznatijim i prihvatljivijim ogromnom tržištu EU,
9. Podstaći će mnogobrojna interesovanja za ulaganja u sve sektore ove oblasti,
10. Učiniće poljoprivredu efikasnijom i efektivnijom kada su u pitanju prihodi i prinosi,
.......

Mnogo razloga. Moramo se boriti svim dozvoljenim načinima. Da li ćemo   Ući ili NE u tu EU, posle godina u kojima bi radili kao da samo što nismo ušli, više neće biti ni bitno... mogu oni posle da nas i ne prime, ali će naša poljoprivreda tada stati na noge i nositi se sa agrarom razvijenijih zemalja.

Sledeći tekst na temu agrara, biće posebno usmeren ka objašnjenju komponenata IPA fondova.

HVALA




понедељак, 29. октобар 2012.

Koga Facebook favorizuje na US izborima - Zbilja, da li smo (a)politični ?


Na jednom od ranijih postova sam pisao o POLITICI. To je SVE. Ona je u ljubavi, porodici, poslu.. Naježim se kada čujem nekog kada kaže : JA SAM APOLITIČAN. 
Iz pristojnosti ne mogu da kažem sledeće, ali vrlo rado bih rekao:  KOGA LAŽEŠ ! - nije pitanje :)
 O čemu se zapravo radi :''Facebook potrošio "prijateljskih" 140.000 $  na Republikance..''
Kao društveni medij, Facebook-ov Odbor za političku akciju izdvojio je pozamašnu svotu novca.. Malo više para je otišlo  Republikancima, 140.000 zelenih šuškavih, u poređenju sa  127.000 zelembaća Demokratama zaključno sa septembrom prema  javno dostupnom federalnom izveštaju..

Tehnološke kompanije poput Microsofta bile su sa strane, daleko od Vašingtonske politike u ranim fazama svog korporativnog života.  Ipak, Facebook(FB) je pokazao želju da postane uticajni politički igrač kreiranjem jednog baš takvog Odbora za političku akciju (PAC) još u najranijoj fazi svog bitisanja  kao javno trgovane kompanija na berzi.(PTC)


Microsoft (MSFT, Fortune 500), Cisco (CSCO, Fortune 500) eBay (EBAY, Fortune 500) sve ove kompanije su dale više para REPUBLIKANCIMA, po poslednjim avgustovskim izveštajima..


Google JE POTROŠIO ukupno 652.000 $ jednako ih rasporedivši, na ravne časti obema partijama.
Neki analitičari razloge vide u činjenici da se korporativni Odbor FB za političku akciju uključio na ovakav način sa ciljem da pomrsi račune u trci za kongres, ukazujući na manju bitnost predsedničkih izbora. 
Facebook zvanično odbija da diskutuje na tu temu.Izuzetak je  njihov portparol Andrew Noyes, progovorio čovek na nekoj konferenciji,  i naglasio da kompanija podržava "kandidate koji se zalažu za promociju ciljeva i vrednosti kojima sama kompanija teži, inovacije u ekonomiji koje bi podstakle obične ljude na jače povezivanje i učinile svet otvorenijim''
Zaposleni u Fejsu, kako bilo, favorizuju Demokrate. Uplate zaposlenih !!!!! su : 116.300 $ za Demokrate spram 53.700 $ Republikancima, prema pisanju  Centra za odgovornu politiku.
Fejsov  operativni direktor Sheryl Sandberg (koji je svojevremeno bio glavni savetnik u Trezoru administracije B.Klintona) sam je ''pomogao'' sa 30.800 $  Demokratski nacionalni komitet i pljusnuo dodatnih 5.000$ sadašnjem, možda i budućem predsedniku Obami, ali dao je on još na stotine malih uplata kandidatima za kongres.. 
Taj moj prijatelj(ica) s početka BlogPosta koji tvrdi kako je apolitičan, pa u toj  apolitičnosti pokida tu i tamo neki ''LIKE'' na neku apolitičnu sličicu sa FBa, privatno se digitalno drogirajući svojim apolitičnim igricama apolitičnih programera apolitične kompanije, koristeći svakoga dana najpoznatiji apolitični ''PROZOR'' na svetu, u želji da koristi što je udobnije moguće sve čari apolitične najpoznatije elektronske aukcijske platforme gde se plaća apolitičnim elektronskim kešom i u dokolici glorifikovanjem uzdižući sve inostrano apolitično, a kudeći domaće političko, mora malo da se zapita oko nekih stvari, ili me je njegova gluma jako očarala....biće ipak da je jako dobra gluma. :)
NARAVOUČENIJE : JA SAM APOLITIČAN !

четвртак, 25. октобар 2012.

KLASTERI U AGRARU





Ovo će biti prvi u nizu članaka na temu poljoprivrede. Nadam se, da će poljoprivrednim proizvođačima, svim ostalim zainteresovanima,  svaki ispisan red biti od suštinske koristi. Posebna pažnja, biće usmerena na probleme koje imaju poljoprivredni proizvođači sa nagomilanom admistracijom, analizu pravnih propisa, kako  republičkih, tako i na lokalnom nivou. Nekoliko tema će biti posebno apostrofirano: fondovi EU, domaće subvencije i instrumenti podrške komercijalnim gazdinstvima, tekući popis poljoprivrede, koji se sprovodi nakon 60 godina i od čijeg (ne)uspeha zavisi mnogo toga, budžeti, zadruge, seminari, sajmovi i osiguranje. Naravno tu su i elektronske komunikacije i internet kao medij, koji bi u budućnosti mogao igrati presudnu ulogu u agrarnom razvoju. Da bi se bolje razumeli, komunicirali, razmenjivali informacije, dostupne su Vam sledeće stranice :

Zašto prvo od KLASTERA? Pre svega, koncept se prihvatio u Srbiji u oblasti agrara, ali ne u dovoljnoj meri. Cilj je povezivanje i muđusobno poverenje. Predrasude i sujete ostavljamo na stranu. One su samo kočnica. U ovim uslovima, potrebno je da se zajednički podržimo. Neki od postojećih:

DEFINICIJA:
Pod klasterom podrazumevamo grupu industrija i organizacija koje su povezane u odnosima kupovine i prodaje ili koji dele istu infrastrukturu, klijente ili bazu veština i cije veze poboljšavaju konkurentsku prednost učesnika! Klasteri se najbolje razumeju ako ih posmatramo kao regionalne sisteme: 
"Geografske koncentracije međusobno povezanih kompanija, specijalizovanih dobavljača, isporučioca usluga, firmi iz srodnih industrija, i sa njima povezanih ustanova (npr. univerziteti, standardne agencije, i trgovinska udruženja) koje se nadmeću ali i sarađuju." 


Sada bih kao primer dobre prakse naveo  KLASTER formiran na teritoriji Nišavskog okruga koji je  osnovalo  10 međusobno povezanih subjekata, mreža preduzeća za proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda i zdrave hrane, kao i preduzeća zaduženih za podršku (ambalaža, dizajn, marketing, edukaciju) rada i razvoja klastera.Dakle, učesnike možemo svrstati u 2 kategorije :
Osnivači ( subjekti iz oblasti koja je predmet neposredni predmet interesovanja)
Potporne institucije (menadžerske, konsalting i medijske kuće)
Reč je o, 
       AGRO START UP KLASTER čiji je CILJ  pružanje podrške članicama klastera u procesu jačanja konkurentnosti I ostvarivanja profitabilnog pozicioniranja na domaćem I inostranom tržištu.
Radi ostvarivanja ciljeva Klaster naročito:
  1. Prikuplja i obrađuje naučnu i stručnu literaturu iz oblasti preduzetništva, strukovnu literaturu i unapređenja poslovanja i sistema kvaliteta ;
  2. Organizuje radionice, stučne skupove, prezentacije, savetovanja, seminare, sajmove;
  3. Vrši konsalting;
  4. Podnosi projekte;
  5. Obezbeđuje efektivnu i efikasnu upotrebu svih raspoloženih donatorskih fondova;
  6. Sarađuje sa poslovnim subjektima, državnim i naučnim institucijama, školama, stručnim udruženjima i drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu.
Član Klastera može postati svako malo, srednje preduzeće i preduzetnik koji prihvata ciljeve Klastera i Statut i potpisivanjem Pristupnice. Broj članova svakog dana sve je veći.
Faze razvoja klastera:
početna inicijativa I faza:
     analiza stanja, promovisanje klasterizacije, ciljevi prihvaćeni od strane svih učesnika, strategija usmerene na područja delovanja klastera, operativni plan, institucionalizacija,
početni rad klastera II faza:
     komunikacija i razvoj mreže, edukacija, istraživanje i razvoj, marketing i internacionalizacija, razvoj finansijskih resursa,
komercijalizacija III faza:
       razvijena strategija komunikacije, edukacija, istraživanje i razvoj, definisanje komercijalne aktivnosti klastera,
Merljive prednosti članstva u Klasteru:
  • smanjenje troškova poslovanja,
  • lakši pristup tržištima,
  • veće mogućnosti za saradnju,
  • zajednički lanci nabavki,
  • specijalizovane usluge primerene potrebama članova Klastera I drugo.
Nemerljive prednosti članstva u Klasteru:
  • udruživanje (pristup „zajedno smo jači“),
  • sticanje novih i razmena znanja i iskustava (know-how),
  • uticaj na lokalne subjekte od značaja za njihovo poslovanje i dr.

Da pogledamo kroz primer jednog postojećeg klastera čiji su članovi vinogradari i vinari Srbije koliko je bitno udruživanje. Naša država je delovala ofanzivno, propisujući kao obavezne standarde kvaliteta , ISO 22000, OHSAS 18000(standard zaštite radnika), sistem kvaliteta za bolje odnose proizvođača/trgovaca  sa kupcima ISO 9001, sistem zaštite životne sredine ISO 14001, i sistem bezbedne hrane HCCP. To iziskuje troškove, a nemoguće jepojedinačno bez podele tereta I RIZIKA  sa drugima to izdržati.

 Letimičnim pogledom sada na ciljeve pekarskog klastera PEKOS. Cilj je da se prevaziđu barijere, a one su brojne.  Za pekarsku industriju tj. pekare, najvažnije je da se obezbedi osnovna sirovina pšenično brašno, koja je godinama unazad sve slabijeg kvaliteta.To uzrokuje, usled nepovoljnih klimatskih promena da se za istu količinu proizvedenog hleba potroši veća količina brašna i aditiva, samim tim troškovi su veći a neto prihod manji. Uz to mi smo sigurno jedni od najvećih potrošača tog proivoda u Evropi, gde čak oko 8% kod nas se BACI!  Kada se izvrši neka vrsta brzopotezne analize postojećeg stanja, uslova poslovanja, zakonomersnosti  tržišta, sasvim sigurno da će Klasteri biti korak na putu ka ostvarivanju ekonomije obima, manjih troškova proizvodnje, veće šanse za izvozom, zanavljanje sredstava, kvalitetnije ponude, zadovoljstva potrošača, menjanja svesti kod ljudi, diskontinuiteta sa sadašnjom praksom, većeg interesovanja države zbog koncentracije, ali svakako slabljenja uloge pojedinca.